Zašto vozilo gubi vrijednost i nakon savršenog popravka?
Čak i kad je popravak izveden besprijekorno, vozilo koje je bilo u prometnoj nezgodi ima nižu tržišnu vrijednost od identičnog vozila koje nikad nije oštećeno — jednostavno zato što je “bilo u sudaru”. Ova razlika u vrijednosti naziva se merkantilna šteta i predstavlja zaseban vid štete od samog troška popravka.
Kako se merkantilna šteta razlikuje od troška popravka?
- Trošak popravka — iznos potreban da se vozilo fizički vrati u vozno stanje (dijelovi, rad)
- Merkantilna šteta — dodatni gubitak vrijednosti na tržištu, čak i nakon što je popravak plaćen i izveden
Ova dva iznosa su odvojena i mogu se potraživati zasebno.
Kako se merkantilna šteta dokazuje i potražuje?
Iznos umanjene vrijednosti utvrđuje neovisni procjenitelj ili sudski vještak — nije proizvoljna procjena vlasnika vozila. S tom procjenom, oštećenik potražuje merkantilnu štetu od osiguravatelja štetnika (kod AO) uz standardni odštetni zahtjev za trošak popravka.
Kod kojih vozila je merkantilna šteta najizraženija?
Relevantnija je za novija vozila — razlika u vrijednosti “vozila bez povijesti nezgoda” nasuprot “popravljenog vozila” puno je izraženija kod vozila starih 1-3 godine nego kod vozila starih 10+ godina, gdje je tržišna vrijednost već niža i razlika manje značajna u apsolutnom iznosu.
Česta pitanja — Merkantilna šteta
Isplaćuje li osiguravatelj merkantilnu štetu automatski uz trošak popravka?
Ne automatski — potrebno je posebno je zatražiti i potkrijepiti procjenom neovisnog vještaka. Osiguravatelji je ne isplaćuju bez izričitog zahtjeva i dokaza.
Je li merkantilna šteta isto što i totalna šteta?
Ne — totalna šteta znači da popravak nije ekonomski isplativ ili tehnički izvediv (isplaćuje se cijela vrijednost vozila). Merkantilna šteta se javlja kad JE vozilo popravljeno, ali je time izgubilo dio tržišne vrijednosti.
